Muzeji u Trogiru

Muzej grada Trogira

Muzej se nalazi nedaleko od sjevernih gradskih vrata.
Adresa: Gradska vrata 4, 21220 Trogir
Telefon: +385 (0)21 881 406, +385 (0)21 796 046
E-mail: muzej-grada-trogira@st.t-com.hr

Radno vrijeme:

  • Listopad – svibanj: 9 – 14 h (zatvoreno subotom i nedjeljom)
  • Lipanj i rujan: 9 – 12 h, 17 – 20 h (zatvoreno nedjeljom)
  • Srpanj i kolovoz: 9 – 13 h, 16.30 – 21.30 h (otvoreno svaki dan)

Muzej grada Trogira smješten je u sklopu više palača i kuća što su od XVIII stoljeća u vlasništvu Obitelji Garagnin, porijeklom iz Venecije. Kako se ova obitelj u XIX. stoljeću orodila s uglednom obitelji Fanfogna iz Zadra (porijeklom su iz Bosne) iz koje su se inače tradicionalno birali zapovjednici hrvatskih konjanika u mletačkoj vojsci, tako se po njima i palača naziva Garagnin-Fanfogna. Iz obitelji Garagnin osobito su poznati u XVIII. stoljeću Ivan-Luka (Gian Luca) Garagnin, splitski nadbiskup, primas Hrvatske, a početkom XIX. stoljeća njegovi nećaci Ivan Luka, polihistorik, agronom, prvi dalmatinski konzervator, te Dominik koji je u Dubrovniku, za vrijeme Francuza, kao istaknuti frankofil, namjesnik nove vlasti.

Na kopnu je njihov perivoj u kojem su uzgajali rijetke biljke i ugrađivali antičke natpise; zgrade im je projektirao poznati mletački arhitekt iz doba klasicizma Giannantonio Selva.

Na palači Garagnin-Fanfogna zapažaju se stilski tragovi od romanike na ovamo. Središnji je objekt dosljedno zdanje sazdano u XVIII. stoljeću. U muzeju se nalazi i bogata biblioteka ove obitelji s djelima iz svih područja ljudskog znanja, posebno iz agrikulture jer je Ivan Luka Garagnin (1764-1841) nastojao unaprijediti privredu u Dalmaciji. U biblioteci je pronađen i čuveni spis tzv. Pacta Conventa iliti Qualiter (čuva se danas u Budimpešti) koji govori o navodnom ugovoru hrvatskog plemstva s ugarskim vladarem. U muzeju su izloženi raznovrsni dokumenti  i antikviteti koji ilustriraju tokove trogirske povijesti.

Uz dvorište muzeja, u nekadašnjoj gospodarskoj zgradi, izložene su slike suvremene slikarice, Trogirke Cate Dujšin-Ribar.

U prizemlju iste zgrade konzervirani su arheološki nalazi pretpovijesnih, grčko-rimskih i kasnoantičkih kuća. U toj prostoriji smješten je lapidarij koji prezentira povijest trogirskog kamenarstva. Među ostalim izložene su i skulpture najznačajnijih osoba iz povijesti renesansnog kiparstva u Dalmaciji, Nikole Firentinca i Ivana Duknovića.

Zbirka umjetnina “Kairos”

Zburku Kairos možete vidjeti u Benediktinskom samostanu u sklopu crkve Sv. Nikole u Trogiru.
Adresa: Gradska 2, 21220 Trogir
Telefon: +385 (0)21 881 631

Radno vrijeme:

  • Za posjetitelje otvoreno u ljetnim mjesecima
  • Ponedjeljak – nedjelja: 10 – 12 h i 16 – 18:30 h

Zbirka nosi ime po “Kairosu” (bogu sretnog trenutka), starogrčkom reljefu u kamenu, datiranom u 4. st. ili na početak 3. st. pr. Krista. Smatra se radom nepoznate atenske radionice. Iz arheološke zbirke izloženi su i dio antičkog sarkofaga s prikazom Ahileja iz 3. st., natpisi i pleterna plastika.

Zanimljiva je rekonstrukcija kamenoga oltarskog ciborija iz 14. st. Među slikama se ističu “Bogorodica s Djetetom”, tempera na drvenoj tabli, rad nepoznatog autora iz kasnog 13. st.; slikano “Raspelo”, također tempera na drvu, Paola Veneziana iz 14. st.; “Bogorodica s Djetetom”, drveni oslikani poliptih s početka 15. st.; dvije slike iz 15. st. “Bogorodica s Djetetom” i “Sv. Benedikt”. Izložene su i ikone italo-kretskog podrijetla iz 16. – 18. st. Od baroknih slika vrijedan je ciklus portreta svetica i svetaca iz 18. st. Nicoloa Grassija, Venecijanca.

Od skulptura se ističe “Bogorodica s Djetetom”, drveni gotički kip iz 15. st. Samostan posjeduje i lijepu zbirku, uglavnom baroknih srebrnih liturgijskih predmeta i ruha, te vrijednu zbirku čipki, među kojima su najstarije one iz 18. st. Među knjigama su iznimno vrijedni antifonar iz 14. st. i “Vartal” Petra Lucića (oko 1550. – 1614.), najstarija antologija hrvatske lirike.

Muzej sakralne umjetnosti

Adresa: Trg Ivana Pavla II/6, 21220 Trogir
Telefon: +385 (0)21 884 777

Radno vrijeme:

  • Za posjetitelje otvoreno u ljetnim mjesecima, zimi uz najavu
  • Ponedjeljak – nedjelja: 9 – 19 h

2005. godine obnovljen je župni dvor i u njemu su na prvom katu tri male prostorije u kojima je Muzej sakralne umjetnosti. Tu su izložena remek djela slikarstva od 13. do 16. st. iz katedrale, drugih trogirskih crkava, te s otoka Čiova. -8 Među eksponatima ističu se: – Djelomično sačuvan poliptih Bogorodice s djetetom i svecima s glavnog oltara stolnice iz 13. stoljeća – Tri djela domaćeg majstora Blaža Jurjeva Trogiranina: Bogorodica u Ružičnjaku, 1433., iz katedrale; Raspelo, 1440., iz Gospe od Karmena i poliptih Bogorodica s djetetom i svecima Sv. Ivana Krstitelja – Bogorodica s djetetom, Quirizia da Murana, 1461.-78. – Bogorodica s djetetom, oko 1350. i srebrni okov iz 18. stoljeća – poliptih iz crkve Gospe kraj mora Bogorodica s djetetom i svecima, vjerojatno djelo Dujma Vuškovića.

Muzej izlaže slike od 14. do 18. stoljeća, od Raspela iz 1325. godine, domaće slikarske radionice, oslikanih vratnica orgulja katedrale Gentile Bellinija s prikazima sv. Jeronima i sv. Ivana Krstitelja iz 1489. godine do djela 18. stoljeća. Ovdje je privremeno izložen otkupljeni reljefa Bogorodica s djetetom Ivana Duknovića Izložene su i matrikula bratovštine sv. Duha, crkveni kodeksi, te kodeks Petra Ćipika.

Kolekcija Dominikanskog samostana

Kolekcija se nalazi u samostanu Sv. Dominika koji je smješten na rivi, blizu kule Kamerlengo.
Adresa: Augustina Kažotića 1, 21220 Trogir
Telefon: +385 (0)21 881 968

Radno vrijeme:

  • Za posjetitelje otvoreno u ljetnim mjesecima
  • Ponedjeljak – subota: 9 – 12 h and 15 – 18 h (closed on Sunday)

Zbirka sadržava slike, drvenu plastiku te liturgijske metalne predmete. Od slika se ističe njih jedanaest, a sve su iznimno vrijedne. Od njih izdvajamo šestodijelni poliptih, djelo Blaža Jurja Trogiranina iz prve polovice 15. st.; renesansnu oltarnu palu “Gospe s djetetom i svecima” s kraja 16. st. te “Obrezanje Kristovo u hramu”, venecijanskoga ranobaroknog slikara Palme Mlađeg iz 1607. g. Slika “Gospe od Ružarija” s prikazom Lepantske bitke, s kraja 16. ili početka 17. st., potječe iz radionice Bassano. Jedan medaljon, “Gospa s Djetetom i sv. Ivanom Krstiteljem”, pripisuje se šibenskom slikaru Jurju Čulinoviću.

Od drvene plastike ističe se “Golgota”, plitki duborez u renesansnom stilu iz 16. st., a od kamene plastike valja spomenuti gotičku “Madonu Dolores” (“Žalosnu Gospu”) iz 15. st. te uzidani triptih s likovima sv. Ivana Trogirskog, sv. Jere i sv. Lovre iz kruga poznatoga renesansnog kipara Nikole Firentinca. Od liturgijskih metalnih predmeta posebno su vrijedni srebrni pozlaćeni gotički relikvijari iz 15. st., koji su se prije nalazili u crkvi Sv. Križa na Čiovu.

Izvor: http://www.mdc.hr/hr/